Je li povjerenje u preporuku ljudi koji su nam “bliski”, snažnije od plaćenog tradicionalnog oglasa?
Mogu li influenceri koji su zapravo proizvod i kreacija društvenih mreža utjecati na svakodnevne odabire pri kupnji proizvoda i usluga, a posebno na odabir destinacije za godišnji odmor koju imamo namjeru posjetiti? Prema jednoj definiciji, „influencer“ je osoba koja ima mogućnost utjecanja na tuđe odluke o kupnji, zbog svojeg autoriteta, znanja, položaja ili odnosa sa svojom publikom.
Zamjena riječi “influencer” u hrvatskom jeziku trenutno ne postoji, “utjecajnik” ili “utjecatelj” više djeluje kao nekakav matematički izraz kod neke radnje a neki su se igrali i sa „uplivnik“ . Ipak tom zanimanju, talijanski „influente“, slovenski „vpliven“ možda najbolje odgovara engleska inačica za muškarca „infulencer“ a žensku osobu „influencerica“.
Znači, postoje osobe koje mogu utjecati na poslovne odluke zbog svojega ugleda, položaja ili veza te čije mišljenje i djelovanje ima veću težinu nego mišljenje ili djelovanje drugih ljudi. Deset (10) najutjecajnijih modnih influencera prema podacima koje je sastavio Forbes ima više od 23 milijuna pratitelja na Instagramu, nešto manje od dva milijuna na Twitteru, više od četiri milijuna lajkova na Facebooku, više od 2,3 milijuna pretplatnika na YouTubeu što je sve zajedno doseg od 31,750.000.

Neke od tih osoba zapošljavaju više od 20 ljudi koje pomažu u održavanju i povećavanju utjecaja na modne trendove i industriju. Znači ipak postoji neki rad iza svega toga velikog i ogromnog. Određena osoba može iz bilo kojeg razloga privući pažnju na sebe svojim stvaranjem i kvalitetnim sadržajem koji pruža zajednici, i to publika prepozna. Publiku naravno mora zanimati što ta osoba radi/ nosi/ sluša ili misli o nečemu.
Istarski turistički sektor već odavno koristi usluge te nove grane neposrednog marketinga.
Danas mnogi tom „novom“ zanimanju pristupaju kao nekoj vrsti ambicije a to vidimo po silnom kupovanju pratitelja i lajkova. I onda se koji put opravdano pitamo jesu li ti „klikovi“ pravi, realni ili su softverski rezultat uspješnog informatičara ili grupe njih. You Tube tu ima problema sa „klikovima balkanskih estradnih zvijezda“. Više klikova nego naroda.
Na Instagramu deset (10) najutjecajnijih u svijetu okuplja gotovo 40 milijuna sljedbenika. Na Twitteru deset (10) njih nešto više od dva i pol milijuna, na Facebooku deset (10) najutjecajnijih imaju više od 52 milijuna lajkova, gotovo pet milijuna pretplatnika na YouTubeu i ukupan im je doseg preko 110 milijuna.
Na prvim mjestima kod nas su moda, kozmetika, hrana… Food blogeri sa stilom, se nude konobama, restoranima, hotelima i cijelom ugostiteljskom sektoru. To postaje biznis. Predstavljaju se, najavljuju a neki anonimno obilaze i onda fotografije, utiske i dojmove prezentiraju personalizirano. To je „nova recenzija“. Ima tu simpatičnih osoba koje svojim kreativnim radom i osobinama stvaraju novu vrijednost, skreću pažnju na sebe, specijaliziraju se u nekom pravcu ali postoje i one druge. „One druge“ su one koje dobro znaju koliko ih osoba prati, kakvu težinu mogu imati na određenom prostoru i mikrolokaciji nekog terena. I tu sada dolazimo do koktela. Istina, realnost, unaprjeđenje prodaje, sama reklama ili okrutna recenzija. Pitanje je sad, što se novcem može kupiti? A samo je nebo granica (ili prazan takovin/novčanik). Sredstvo nove reklame je već dugo uz nas.
„Mobitel je vajk u žepu“.
D.D.