U istarskoj narodnoj nošnji, u 12 sekundi, u punom galopu treba preći stazu dugačku 150 metara i kopljem pogoditi prstenac!
Tko je to gledao u Barbanu, zna kako se zemlja trese kad konjanik projuri Gradišćem!
Prstenac se sastoji od dva koncentrična kruga međusobno spojena tako da između čine četiri polja. Pogodak u sredinu donosi tri boda, iznad sredine dva, ispod jedan i sa strane po pola boda. Svi natjecatelji stazu prolaze tri puta, te na kraju onaj sa najviše bodova postaje
slavodobitnik. Pripetavanje se primjenjuje kao i na Alci ako dođe do istog
broja bodova u redovnom natjecanju.
Prednatjecanje, nazvano Trka na viticu, trči se od 1995. godine. Kada je 1976. godine obnovljena “Trka na prstenac”, podsjetilo se na barbansku povijest koja, bez obzira na vremensku distancu i političke prilike, priziva u sjećanje spomen na prvu trku, održanu na Duhove, 10. lipnja 1696. godine!
Alka u Sinju se trči od 1715. godine, pa je naša istarska, barbanska starija skoro 20 godina!
Sinjski Alkar u punom trku mora proći trkalištem dužine 160 metara u 12 sekundi. Alka je napravljena je od dva obruča: manjeg 3,51 cm, i većega promjera 13,1 cm. Obruči su međusobno spojeni s tri kraka. Cilj igre je skupiti što više bodova u tri pokušaja. Za vrijeme trka, na konju i alkaru se nalazi sva oprema i niti jedan komad opreme ne smije otpasti.
Gornje polje iznad malog kruga vrijedi 2 boda, dok donja polja lijevo i desno donose po 1 bod. Pogodak u mali krug donosi 3 boda!
Smisao samog nadmetanja nije samo pobijediti ostale, već pogoditi što veći broj srida uopće, što iziskuje veliku vještinu i umijeće alkara u rukovanju kopljem i konjem.
Trče se tri trke i bodovi se zbrajaju. Alkar s naviše osvojenih bodova postaje slavodobitnik. Ako nakon tri utrke dva ili više natjecatelja postignu isti broj bodova, oni međusobno nastavljaju natjecanje u dijelu koji se naziva “pripetavanje” dok jedan od njih ne postane
pobjednik.
Alka se kao predmet i meta, rabila u 17. stoljeću i kao vojnička vježba. U Europi postoje slične igre gdje postoji konjanička tradicija ali nisu toliko popularne u narodu kao Sinjska Alka i Barbanski
Prstenac.
Društvo Trka na Prstenac je kontakt i suradnju sa Sinjskom alkom uspostavilo još 1981. godine, kada na 6. Trku na prstenac dolazi izaslanstvo Sinjskog alkarskog društva. Trideset godina kasnije, 2010. u Zagrebu je potpisana Povelja o prijateljstvu između Viteškog alkarskog društva Sinj i Društva “Trka na prstenac”.
Kolovoz je uz sve lijepo i viteški mjesec. Početkom kolovoza Alka, krajem kolovoza Prstenac u Barbanu.
M.S.
U istarskoj narodnoj nošnji, u 12 sekundi, u punom galopu treba preći stazu dugačku 150 metara i kopljem pogoditi prstenac! Tko je to gledao u Barbanu, zna da se zemlja trese kad konjanik projuri Gradišćem!
Prstenac se sastoji od dva koncentrična kruga međusobno spojena tako da između čine četiri polja. Pogodak u sredinu donosi tri boda, iznad sredine dva, ispod jedan i sa strane po pola boda.
Svi natjecatelji stazu prolaze tri puta, te na kraju onaj sa najviše bodova postaje slavodobitnik. Pripetavanje se primjenjuje kao i na Alci ako dođe do istog broja bodova u redovnom natjecanju.
Prednatjecanje, nazvano Trka na viticu, trči se od 1995. godine. Kada je 1976. godine obnovljena “Trka na prstenac”, podsjetilo se na barbansku povijest koja, bez obzira na vremensku distancu i političke prilike, priziva u sjećanje spomen na prvu trku, održanu na Duhove, 10. lipnja 1696. godine! Alka u Sinju se trči od 1715. godine, pa je istarska, barbanska starija skoro 20 godina!
Sinjski Alkar u punom trku mora proći trkalištem dužine 160 metara u 12 sekundi. Alka je napravljena je od dva obruča: manjeg 3,51 cm, i većega promjera 13,1 cm. Obruči su međusobno spojeni s tri kraka. Cilj igre je skupiti što više bodova u tri pokušaja. Za vrijeme trka alkara na konju do alke, na konju i alkaru se nalazi sva oprema i niti jedan komad opreme ne smije otpasti. Gornje polje iznad malog kruga vrijedi 2 boda, dok donja polja lijevo i desno donose po 1 bod. Pogodak u mali krug donosi 3 boda!Smisao samog nadmetanja nije samo pobijediti ostale, već pogoditi što veći broj srida uopće, što iziskuje veliku vještinu i umijeće alkara u rukovanju kopljem i konjem.
Trče se tri trke i bodovi se zbrajaju. Alkar s naviše osvojenih bodova postaje slavodobitnik. Ako nakon tri utrke dva ili više natjecatelja postignu isti broj bodova, oni međusobno nastavljaju natjecanje u dijelu koji se naziva “pripetavanje” dok jedan od njih ne postane pobjednik.
Alka se kao predmet i meta, rabila u 17. stoljeću i kao vojnička vježba. U Europi postoje slične igre gdje postoji konjanička tradicija ali nisu toliko popularne u narodu kao Sinjska Alka i Barbanski Prstenac.
Društvo Trka na Prstenac je kontakt i suradnju sa Sinjskom alkom uspostavilo još 1981. godine, kada na 6. Trku na prstenac dolazi izaslanstvo Sinjskog alkarskog društva. Trideset godina kasnije, 2010. u Zagrebu je potpisana Povelja o prijateljstvu između Viteškog alkarskog društva Sinj i Društva “Trka na prstenac”.
Kolovoz je uz sve lijepo i viteški mjesec. Početkom kolovoza Alka, krajem kolovoza Prstenac u Barbanu.
M.S.
