Trave koje se beru i koriste u Istri i njihova ljekovita svojstva poznata su od pamtivijeka. Njihovi mirisi i okusi do izražaja dolaze macerirani u rakiji lozovači ili komovici, i pravovremeno ubrani.
Menta paprena (lat. Mentha piperita),
Menta divlja (lat. Mentha longifolia),
Ruta (lat. ruta),
Ružmarin (lat. Rosmarinus officinalis),
Mažuran (lat. Orriganum majorana),
Stolisnik (lat. Achillea millefolium),
Bosiljak (lat. Calamintha officinalis),
Kadulja (lat. Salvia officinalis),
Koromač (lat. Foeniculumvulgare)
Imela (lat.Viscum)
Poznavatelji i izrađivači tih pripravaka u Istri postižu fantastične okuse. Onako grubo rečeno, istarska travarica je lijek otopljen u alokoholu. Začini za travaricu mogu biti sušeni ili svježi. Travarica je kvalitetnija od svježe ubranih biljaka pa je dobro planirati branje i izradu u sezoni bilja. Rakija, Lozovača je najidealnija podloga za travaricu, ali će poslužiti bilo koja domaća rakija Komovica.
Kadulja liječi sve upalne procesu u organizmu. Ružmarin potiče rad jetre i bubrega te smanjuje šećer u krvi. Menta je karakteristična po svježem mirisu mentola. Suzbija mučninu, smiruje želudac, osvježava dah i liječi bolesti desni. Majčina dušica je psihički stimulans i antiseptik za organizam. Ostale ljekovite biljke koje se koriste i koje daju zanimljive okuse su: origano, komorač, lovor, ljuske badema, listovi limuna, smilje, pelin, mažuran, bobice borovice (smriča), listovi celera.
U Istri je uz onu tradicionalnu “prozirnu” domaću rakiju grappu trenutno najpoznatija Biska. Humska Biska. Istarska Biska. To je tradicionalno prirodno istarsko jako alkoholno piće koje spada u travarice, a proizvodi se maceracijom lišća žute ili bijele imele u rakiji komovici (idealno lozovači) . U nju se dodaju i određene ljekovite trave, koje stari proizvođači drže tajnom. Lišće Imele, koje se većinom bere u proljeće prije cvatnje, najprije se suši da bi se dobio koncentrat koji se potom miješa s domaćom rakijom. Za litru gotovog proizvoda dodaje se 5 grama suhog lišća. Poneki proizvođači stavljaju svježe ubrano lišće, a neki i cvjetne pupoljke. Maceracija traje najmanje 40 dana (ovisno o količini dodanog lišća), a rakiju je potrebno svakodnevno promiješati. Dužom maceracijom dobiva se biska tamnije boje. U rakiju se nakon maceracije može dodati malo meda ili šećera. Homogenizacija svih dodanih sastojaka traje od 40 do 60 dana. Ako se lišće sušilo u hladu, boja gotovog proizvoda je zelenkasta, a smeđa ako se sušilo na suncu. Prema Pravilniku o jakim alkoholnim pićima biska mora imati minimalno 37,5 % vol. alkohola. Ubraja se u ljekovite rakije jer je umjerena konzumacija alkoholnih pića koja sadrže polifenole povezana s pozitivnim učincima na zdravlje.
Tradicija njezina spravljanja bila je zamrla, a oživljena je zahvaljujući pokojnom humskom župniku Josipu Vidau u drugoj polovici XX. stoljeća. Danas je vrlo popularna u Istri, a u Humu se svake godine u listopadu održava Smotra domaćih rakija pod krilaticom „Domaća rakija je naša medižija” (Domaća rakija je naš lijek), na kojoj proizvođači izlažu, uz bisku, i druge vrste rakija (medenicu te brojne travarice i voćne rakije)
Medenica (medica) je prirodni istarski tradicionalni alkoholni napitak, napravljen od meda i rakije. Spravlja se od domaće rakije, najčešće komovice obogaćene medom. Ona je poznata još od doba Rimljana. Dobiva se hladnom tehnologijom miješanja sastojaka rakije i meda pri čemu med zadržava svoja prirodna svojstva. Boja i okus medenice variraju ovisno o vrsti meda – od kacije, bagremovog, livadskog ili kestenovog… te kvaliteti rakije. Sadržaj alkohola kreće se od 16-25%, ponekad i do 30%. Na litru rakije za dobivanje prave arome i boje treba između 1,5 i 2 kg 3-4 vrste meda. Tamnije vrste meda dat će u konačnici tamniju boju, dok svjetlije vrste poput bagrema daju svijetlu boju. Najbolje ju je konzumirati jako rashlađenu blizu točke ledišta ili je poslužiti u dobro rashlađenoj čaši. Podjednako je dobar digestiv ili aperitiv, a u Istri se nudi kao znak dobrodošlice.
Buzetska Tvrtka ‘Aura proizvodi’ bavi se proizvodnjom ekskluzivnih tradicionalnih proizvoda kao što su rakije i džemovi te ostali autohtoni proizvodi od samoniklog ljekovitog bilja te divljeg voća ubranog u ekološki čistom okolišu. Ljekovito bilje se bere po Istri , najviše na obližnjoj Ćićariji daleko od cesta i naseljenih mjesta. Aura se bavi i proizvodnjom džemova koji se rade od maslačka, kupine, maline, borovnice, smokve, šljive i drijena do rakija koje odležavaju do tri godine, pola godine na maceraciji, nakon toga se talože te pretaču kroz sljedeće dvije i pol godine i do šest puta kako bi se na prirodan način izgubio talog. Uz tradicionalnu bisku, medicu i teranino, proizvode rakije od kadulje, drijena, rogača, masline i badema, divlje kruške, divlje jabuke, latica ruže, šipka, divljeg voća, peperminta, šljive, suhe smokve te travaricu, medimelu, gorki pelinkovac, rakiju biancu i moscato.I osvježenje su ne samo na istarskom i hrvatskom već i na Europskom tržištu.
Moramo izdvojiti dva proizvoda , Biska extra koja je proizvedena je od izabiranih listova bijele imele ubrane isključivo sa stabla jabuke pola godine namakanih u rakiji komovici., te barikna rakija Millefrutti barrique – destilat polugodišnje maceriranog divljeg voća, dva puta destiliran te odležan tri godine u bariknim bačvama.
Avanturi tu nije kraj, jer su u “mračnim buzetskim podrumima” izradili Gin Karbun pripremljen od žitnog destilata, borovice te 20 začina. Zove se Karbun jer prolazi filtraciju kroz aktivni ugljen te ga nudi kao važnu komponentu kod posluživanja. Inspiracija je to na karbunare s Ćićarije. I tu nije kraj priči sa Ginom. Iz Buzeta nam dolazi dijamant, gastronomska ikona, tartuf! Dva istarska brenda – Karlić tartufi iz Paladini i destilerija Aura iz Buzeta su proizveli gin s maceriranim bijelim tartufom. Riječ je o prvom ginu na svijetu koji je napravljen na taj način. Tako je nastao White Truffle Gin. U Engleskoj su već napravili gin s tartufom, ali nije prethodno bio maceriran i tako su buzećani napravili prvi pravi White Truffle Gin! Za ovaj jedinstven proizvod su se u Auri odlučili koristiti nešto drugačijom recepturom kako bi se gin slagao s okusom tartufa. I to nije sve!
Nije dosadno u Istri. Možda se u svim tim receptima krije i lijek za Corona Virus.
D.D.
