Procjena je da su u jednoj godini, kućanstva u Istri
napravila gotovo 55.000 tona otpada od hrane, a skoro polovina ili 25.000 tona
potjecala je iz ugostiteljstva, turizma i ostalih djelatnosti pružanja usluge
proizvodnje hrane, poput škola, vrtića, bolnica i domova za starije osobe.
10% otpada hrane dolazi iz distribucije i trgovine zbog oštećenja tijekom
transporta, nepravilnog skladištenja ili uporabe kojoj je istekao rok, a nešto
manje od 10% dolazi od proizvodnje hrane, uključujući i primarnu proizvodnju.
Kako je u susjednoj Sloveniji?
Slovenija
tri četvrtine otpada od hrane obrađuje u postrojenjima za bioplin i kompostima.
Polovica se anaerobno obrađuje u postrojenjima za bioplin, a više od četvrtine
aerobno u postrojenjima za kompostiranje, petina je biološki stabilizirana
prije odlaganja u postrojenja za mehaničko biološko pročišćavanje miješanog
komunalnog otpada, a dva posto obrađuje se drugim metodama obrade, kao što je
suspaljivanje i spaljivanje, rafiniranje nafte i drugi postupci biološkog
oporavka. To je Slovenija danas u postocima. (Inače proizvode oko 90.000 tona
otpada od hrane)
Za Istru, trenutno ne možemo doći do javnih izvora točnih predmetnih podataka.
(Uputili smo upit Zavodu za Statistiku RH)
Slovenac napravi 500 kilograma komunalnog otpada godišnje po stanovniku. Stopa
recikliranja cjelokupnog nemineralnog otpada koji je uključen u gospodarenje
otpadom bila je u Sloveniji prošle godine zavidnih 84%. Stopa recikliranja
komunalnog otpada u Sloveniji je izvrsnih 60%.
Koliko otpada proizvodi stanovnik Istre? Koliko otpada je od turističke
sezonske djelatnosti? Koje su stope recikliranja nemineralnog i komunalnog
otpada u Istri? Na ova i još neka pitanja, uskoro dobivamo odgovore.
Smeće je smeće ali otpad je biznis. Tko plaća taj biznis? Tko upravlja tim biznisom? IstraGram.hr uskoro predstavlja pristigle podatke.
D.D.
