Gradonačelnik Poreča Loris Peršurić je nedavno održao sastanak po temi “Sufinanciranje nadstandarda Zavoda za hitnu medicinu IŽ za potrebe Hitne medicinske službe u Poreču u 2021. godini”
Organizirani šampion turizma se priprema za sezonu pa su sastanku uz domaćina prisustvovale i pročelnice UO za društvene djelatnosti Vesna Kordić i ravnateljica Zavoda Gordana Antić, te načelnici općina Poreštine i direktori turističkih zajednica porečkog klastera.
Poreč i Poreština ima samo jedan tim hitne medicinske pomoći kojeg čine, liječnik, medicinska sestra/tehničar i vozač. Više ni ne treba do turističke sezone. A onda nastaju problemi.
Zbog potrebe hitnog djelovanja medicinskog osoblja na području Poreča i Poreštine posebno u ljetnim mjesecima, Poreč i općine na Poreštini stalno plaćaju iz vlastitih proračuna dodatne timove Hitne medicinske službe. A od nedavno i turističke tvrtke. Maistra, Plava laguna i Valamar Riviera iz Poreča za “nadstandard” hitne medicinske pomoći u Poreču sufinanciraju sa simboličnih 300.000 kn, a razliku do skoro milijun kuna ide na teret građana.
Nećemo se u ovom osvrtu zamarati točnim brojevima koliko turista u špici boravi na poluotoku Lanterna ispod Tara i Vabrige ili u kampovima do Vrsara, Uvalama i Lagunama, hotelima, vilama i apartmanima po putu do centra Poreča i dalje od Picala prema Červaru.
Što znači riječ “nadstandard”? Grubim riječima to bi značilo “ono što ne spada u osnovna prava”. Nije li osnovno pravo građana poreštine da 365 dana na godinu imaju hitnu medicinsku pomoć?
Najveće istarske turističke tvrtke djeluju u Poreču, blizu Poreča ili oko Poreča. Imaju hotele sa sve više zvijezdica, kampove, vile i apartmane sa sve više zvijezdica i luksuznih kategorija.
Turist je na vlastitom godišnjem odmoru cijelo vrijeme izložen mogućnosti ozljeda i povreda. Vožnjom prema destinaciji, boravkom u njoj i odlaskom iz nje.
Iznajmljivanje vodenih skutera po raznim valama, povećanje kapaciteta vezova glisera i jahti, izgradnja vodenih parkova unutar auto kampova, održavanje mnoštva teniskih terena, ostalih raznih terena i lokacija slobodne rekreacije, naplata svega navedenog od najmoprimca ili direktno od turista koncentrira izuzetno veliki profit. On se uspješno ubire sve više i u predsezoni, posezoni. Radi se o 3.500.000 noćenja (trimilijuna petsto tisuća noćenja) i ukupno dolazaka oko 600.000 u kalendarskoj godini (šesto tisuća dolazaka u godini).
Kakve brojke, statističke informacije bi izbacilo detaljno istraživanje u postocima šansi, da se više od pola milijuna turista ozlijedi u odnosu na 15 tisuća Porečana?
Razum nam govori da su porečki turisti rizičnija skupina u odnosu na lokalno stanovništvo. I sada će nam netko morati objasniti vrlo racionalno i logično pitanje koje se otvara:
Zašto istarske turističke tvrtke, nositelji privilegiranih koncesija na plažama, gdje im se na samo par metara od mora nalaze razni ugostiteljski objekti, hoteli, kampovi, apartmani i vile nisu do sada izgradile na prilazima glavnijim resortima, u blizini recepcija velikih kampova prizemne objekte s dvije garaže, hitnom ambulantom od cca 100m2 za vlastite goste, posjetitelje, turiste? Zar je to “nedostižna građevinska investicija?”
Samo dva takva objekta na porečkoj rivijeri, jedan na pristupu poluotoku Lanterna, drugi negdje između Bijele Uvale i Zelene Lagune, bi od 1.6. do 30.9. rasteretilo temeljnu cijelogodišnju hitnu medicinsku pomoć koja se nalazi u gradu. Povećalo komfor turista, obližnjih mještana i podiglo kategoriju destinacije. Spasio se koji dragocjeni život. Istarski, porečki turist ima pravo na hitnu medicinsku pomoć. Naglasak je na “hitnu”, što znači odmah, najbrže, najprije… To sigurno nije “nadstandard”.
Današnja organizacija porečke hitne medicinske pomoći dodatno zapošljava liječnike, medicinske sestre /tehničare i vozače što zadnjih godina stalno sufinanciraju Poreč i općine Poreštine, a od prošle godine simbolično turističke tvrtke i od ove 2021. godine pridružuju se TZ Poreča i TZ općina na Poreštini.
Da istarske turističke tvrtke izgrade samo dva vlastita objekta za hitnu medicinsku pomoć, ne bi trebalo izvoditi vratolomije da Poreč i općine na Poreštini komuniciraju Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod za hitnu medicinu za izmijenom i dopunom postojeće mreže hitne medicine za područje Poreča i Poreštine, koja je nedostatna za godišnji boravak, prolazak i šetnju pola milijuna ljudi kroz klaster. Broj stanovnika na prostoru Poreštine posebno tijekom turističke sezone doseže i do 120 tisuća stanovnika u jednom trenutku, noću i danju.
Vrijedi li ljudski život više ili manje od nekoliko sezonskih radnih mjesta medicinskog osoblja? Sada nije više red na gradu Poreču (oni se trude), sada je red na Valamaru, Maistri, Plavoj Laguni i ostaloj ekipi da vlastitim turistima osim pedalina, skutera i ostalih usluga osiguraju zdravlje dok borave kod njih. Zdravlje za spas života, ne liječenje. Liječenje košta. A spas života ne smije biti “nadstandard”, on mora biti dostupan i besplatan.
IstraGram.hr, Robert Marušić
