Voda može biti i prijenosnik bolesti. Bolesti od kojih se obolijeva zbog onečišćene vode mogu biti uzrokovane protozoama, virusima ili bakterijama, a dijele se na klasične hidrične bolesti i epidemije, bolesti koje se prenose kontaktom s vodom, bolesti koje prenose vektori (insekti čiji se dio životnog ciklusa odvija u vodi), bolesti vezane uz oskudicu vode (povezane sa slabom osobnom i kućnom higijenom), te bolesti koje se prenose zrakom (aerosolom).
Najčešće hidrične epidemije su epidemije kolere, trbušnog tifusa i paratifusa te bacilarne dizenterije. Vodom se mogu širiti i leptospiroza, legionarska bolest, tularemija, virusni konjuktivitis i streptokokoze.
Na Zemlji se nalazi oko 1,4 milijarde km3 vode (71% Zemljine površine), većina te vode čak 97,5% otpada na slanu vodu (mora i oceani), slatke vode ima 2,5%, a od toga su <1% rijeke i jezera, 30% podzemne vode, a 69,9% zamrznuto je na polovima!
Samo je 0,8% od ukupne vode dostupno za ljudsku upotrebu što je 11,2 milijuna km3.
Gotovo 500 velikih svjetskih rijeka je onečišćeno, te se smatra kako će tijekom 21. stoljeća u 17 zemalja Afrike i Azije potpuno nestati vode. Utješna je činjenica kako je Hrvatska po bogatstvu i dostupnosti vode Top 5. u Europi.
LJudski organizam od svoga začeća sadrži određeni udio vode, pa tako;
-zametak se sastoji od 90% vode,
-novorođenče 75% vode,
-adolescent 60% vode,
-odrasla osoba 57% vode,
-te starije osobe 50% vode.
Voda je sredstvo u kojem se odvijaju svi metabolički procesi, održava tjelesnu temperaturu, čuva kosu, kožu, ublažava udarce, čini nas radno sposobnima i igra važnu ulogu u detoksifikaciji organizma.
Prema svim preporukama za dnevni unos, zbog važnosti koju voda ima, potrebno je popiti 8 čaša. No, prema piramidi unosa tekućine, voda se unosi i iz drugih izvora (hrana, čaj, kava, sokovi, alkohol).
Smanjenje količine vode u tijelu od samo 2% može uzrokovati znakove dehidracije, kratkotrajni gubitak pamćenja i poteškoće u koncentraciji.
Ako male stvari pokreću svijet, dovoljno će biti da svatko od nas brižno zatvara slavinu u kuhinji ili kupaonici, jer kapa li ona tempom od samo dvije kapi u sekundi, godišnje će biti neiskorišteno i bačeno nezamislivih šest tisuća litara najdragocjenije tekućine na Zemlji!
U našem prošlogodišnjem članku o vodi, predstavili smo istarsku vodu naslovom “Istra više nije žedna” pa Vam je tu link za podsjetiti se na to važno istarsko pitanje: https://istragram.hr/2019/08/08/istra-vise-nije-zedna/
22.3. je Svjetski dan voda zato čuvajmo prirodu i vodu jer bez nje, ni nas neće biti.
M.S.
