Kada je Radna zajednica (Alpe-Adria) Alpe-Jadran osnovana 20.11.1978. godine jugoslavenske tajne službe nisu blagonaklono gledale na tu organizaciju. Osnivači su bile Socijalistička Republika Hrvatska i Socijalistička Republika Slovenija uz Korušku, Bavarsku, Furlaniju-Julijsku krajinu, Gornju Austriju, Salzburg, Štajersku i Veneto. Nekako ih je ta aktivnost na prostoru nekadašnje Austro Ugarske uznemiravala. Nazivali su je “katoličkom koalicijom”, “separatističkim udruživanjem nove Europe” ali opet je u ovom našem okruženju preživjela gdje u dvadeset prvom stoljeću funkcionira i postoji unutar Europske Unije.
Potpisivanjem Zajedničke izjave, predsjednici regionalnih vlada pretvorili su neformalne povijesne prijateljske veze koje su postojali među susjednim regijama u posebnu organizaciju s jasno definiranim zadaćama i ciljevima. Zapadnim jugoslavenskim republikama je otvorenost na zapad odgovarala ne samo za turizam, nego i gospodarski razvoj posebno malo obrtništvo i malu privredu.
SR Hrvatska je prvi put predsjedala u razdoblju 1984. do 1986. godine. Svake dvije godine jedna članica preuzima predsjedanje, a rotacija se odvija abecednim redom prema izvornim nazivima članica. Alpe-Jadran obuhvaća površinu od 190.423 km², a na tom području živi oko 30 milijuna ljudi.
Danas su članice Radne zajednice: Gradišće, Koruška, Gornja Austrija, Salzburg (promatrač) i Štajerska (iz Austrije); Republika Hrvatska; Emilia-Romagna, Furlanija-Julijska Venecija, Lombardija, Trentino-Alto Adige i Veneto (iz Italije); Baranja; Györ-Moson-Sopron, Somogy, Vas i Zala (iz Madžarske); Bavarska (iz Njemačke); Republika Slovenija; Ticino (iz Švicarske).
I danas je kao od početka, najvažniji cilj tih europskih regija i država, stvaranje miroljubivih i dobrosusjedskih odnosa, očuvanje multinacionalne i multietničke raznolikosti zemalja u regiji te zaštita manjina.
U poslijednjih četrdeset godina napravljeni su brojni projekti u interesu članica; razvijanje suradnje i razmjene na istočnoalpsko-jadranskom području; jačanje srednjoeuropskoga kult. identiteta; uključivanje u procese europske suradnje i integracije; potpora ulaska država kandidata s područja u EU i kandidiranje nekih zajedničkih projekata za sufinanciranje iz programa pomoći EU-a.
Slovenija i Hrvatska su to posebno osjetile kod proglašenja svojih samostalnosti u 90-im godinama.
Poseban naglasak je na suradnju prekoalpskih prometnih veza i lučki promet; proizvodnja i prijenos energije; poljoprivreda, šumarstvo i vodoprivreda; turizam; zaštita okoliša; prostorno planiranje i razvoj naselja; povezivanje gradova; očuvanje kulturnog i rekreacijskog prostora; kulturne i znanstvene veze; obrazovanje i sport.
Iako je cijela Republika Hrvatska članica Radne zajednice, Istra se posebno uključila u njezine mnogobrojne aktivnosti i zbog činjenice da je najzapadnija granična hrvatska regija. Danas je Istra najaktivnija hrvatska županija u zajednici Alpe Adria.
Vjerojatno će nakon skoro 50 godina od osnivanja, najveća i najsretnija vijest biti onaj dan kada granica između Hrvatske i ostalih članica zajednice Alpe Jadran bude srušena. To će i u Istri biti poseban trenutak. Najavljeno je 2024. godine. “Senza confini”.
M.S.
