Turizam u Istri je nastao zbog same geografske lokacije poluotoka, blizine srednje i sjeverne Europe a sami začeci sežu u Rimsko carstvo.Vrhunac po broju turista u određenom vremenu se dogodio krajem osamdesetih (1988.-89.) prošlog stoljeća i sada se opet vraća „starim“ brojkama ali uz nove st6andarde koji se prate u Istri. Rimsko carstvo je Istri ostavilo brojne građevine i objekte. Izgrađena i ostavljena zdanja kao što je Vespazijanov amfiteatar Arena u Pulii iz 1. stoljeća. n.e. koji je služio za zabavu građanima i turistima, a mogao je primiti čak oko 20.000 gledatelja. Osim toga drevni Rimljani, poznatim po uživanju u čarima i blagodatima života, za svoju razonodu i odmor sagradili su mnogobrojne ville rustiche na priobalju, te na Brijunimaa, današnjem nacionalnom parku.
Zemljopisnii položaj Istre u blizini glavnih kopnenih i pomorskih putova središnje Europe te ugodna sredozemnaa klima, blizina toplog mora i bogatsvo pitomih prirodnih ljepota, definitivno su najveći razlog kako početka, tako i nastavka razvoja turizma na ovim područjima. Mala i veća ribarska naselja pretvarala su se u turističke destinacije.
Početke suvremenog turizma nalazimo u ranim godinama 19. stoljeća. U vremenu Austro Ugarske monarhije sve više bujaju turistički sadržaji: hoteli, pansioni, ugostiteljski lokali, morska i termalna kupališta, niču duž cijele obale. Gradovi Koper, Portorož, Umag, Poreč, Rovinj, Pula s Brijunskim otočjem na zapadnoj obali pa do Rapca, Lovrana te kraljice ljepotice Opatije na istočnoj obali, razvijaju se u prave turističke gradove. Poduzetnici iz tog vremena sve više ulažu u istarski turizam. Preskočimo li razdoblja svih ratova koji srećom Istri nisu donijeli veća razaranja, ali svakako stagnaciju da, trend razvoja i sadržajnog obogaćivanja istarskog turizma je aktivan i dinamičan.
Današnja turistička Istra obiluje mnoštvom najraznovrsnijih turističkih kapaciteta i sadržaja od onih na njenom obalnom, primorskom dijelu, do onih sve aktualnijih i traženijih u unutrašnjim ruralnim područjima. Osim već poznatog stacionarnog turizma u mnogobrojnim hotelima, apartmanskim naseljima, kampovima, privatnom smještaju, danas je u Istri sve više razvijen nautički turizam, kongresni, izletnički, lovni i ribolovni, agroturizam, kulturni, eno-gastronomski, sportsko-rekreacijski, ronilački, konjički te ekološki turizam.
Istra je uz Dubrovnik, regija koja ima najduži hrvatski godišnji turizam. Sezonu i snažnu posezonu a veliki broj istarskih turističkih djelatnika, stručnjaka upravo radi na tzv. „srpanjskoj rupi“ koja se opasno proširila i na lipanj. Svjetska tržišta, posebno srednji i daleki istok će sigurno u budućnosti prvo u Istri popunjavati sve termine koje europska tržišta ne mogu. Istra ima veliki broj profesionalnih turističkih stručnih osoba koje prate sve aktualne trendove i trenutne tehnologije.
Istra je najrazvijenija hrvatska turistička regija.
