Sezona šparoga zbog duže zime, tek počinje. Šparoge u Hrvatskoj krajevima uglavnom rastu u Istri i dijelu Primorja, nešto malo po otocima i Dalmaciji. Šparoge su jedna od najstarijih samoniklih biljaka na Mediteranu, koje se mogu pronaći sve do Egipta. Kao ljekovita biljka koristila se u drevnoj Grčkoj, Kini i Aziji. Egipćani su šparoge koristili za liječenje bolesti mokraćnog sustava i bubrega.
Divlje šparoge bogatije su hranjivim sastojcima i danas su poznatije u kulinarstvu nego u medicini kao nekada. Šparoge su klasificirane zaštitna hrana. Izvrsno su sredstvo za detoksikaciju tijela, odvod viška vode, čišćenje krvi i jačanje imunološkog sustava. Posebno se preporučuju dijabetičarima i osobama koje imaju problema s bubrežnim kamencima. Šparoge obiluju vitaminima A (za dobar vid), C (za jačanje imunološkog sustava), E (antioksidans) i K (za normalno zgrušavanje krvi i zdravlje kostiju). One sadrže i kalij (za regulaciju ravnoteže elektrolita u stanicama i regulaciju krvnog tlaka), beta-karoten, glutation (antioksidans), folnu kiselinu (za zdravlje novorođenčadi u trudnoći, štiti od bolesti srca i karcinoma u crijevima i rektumu). Šparoge sadrže rutin koji održava zdravlje unutarnjih stijenki krvnih žila i na kraju, ali ne najmanje važno, smatraju se uz istarske tartufe snažnim afrodizijakom.
Šparoge se konzumiraju svježe, kratko oparene na salati, pržene s jajima a izvrsno se sljubljuju sa istarskim domaćim šugom i tjesteninama fuži, njoki, pjukanci, štracade a u poslijednje vrijeme i s raznim jelima od istarskih crnih i bijelih tartufa.
Sezona šparoga će zbog duže zime, trajati do lipnja.
M.S.
