Buzetska utrka je Sinjska Alka, Istarski Prstenac, Neretvanski Maraton lađa. Svetinja.
Pedesetih godina prošlog stoljeća u Buzetu su se već priređivale “oktanske igre” , moto i karting utrke. Na automobilističke karte dolazi i kao priređivač ocjensko-spretnosnih vožnji za razna regionalna prvenstva. Zatim dobiva zlatnu generaciju pilota. Đani Šverko jedno je od poznatijih imena hrvatskog i jugo auto-sporta, buzetski vrhunski vozači Zvjezdan Nežić, Serđo Šverko i Mario Poropat Furt nižu uspjehe gdje god se pojave.
1972 godine se osniva Auto moto društvo Buzet, što mlade buzećane motivira pa se u sedamdesetim godinama pojavljuje nova generacija natjecatelja, sportskih funkcionera i ostalih aktivista auto-moto sporta koja je nanovo započela s organizacijom automobilističkih natjecanja u sklopu rujanskih «Buzetskih dana». Turistička rally natjecanja vožena su Buzeštinom.
U osamdesetim godinama su ispisani najsjajniji uspjesi buzetskog automobilizma. Buzetska Utrka je postala poznata i na međunarodnoj automobilističkoj sceni na koju 1986. po prvi puta Buzet dolaze i automobilisti europskih zemalja, a buzetski su vozači sakupljali uspjehe diljem bivše države.
Branko Bašić, Žarko Bauman, Silvano Vivoda i Dubravko Bošnjaković, tih su se godina tri puta penjali na brončano postolje bivše Jugoslavije.
Današnji direktor buzetske utrke, Branko Bašić dva puta dolazi do naslova prvaka bivše države, te je isto toliko puta bio njen doprvak. U svojem Buzetu, Branko Bašić pobjeđuje na prvoj utrci 1982. u klasi popularnih «fića» i to ponavlja 1984., 1985., i u prvih pet godina buzetke utrke čak osam puta se penje na pobjedničko postolje Prvenstva Hrvatske. Branko Bašić proslavljuje buzetski klub kada postaje Prvak Jugoslavije 1982., 1984., 1985., te 1986. dok mu je primat 1983. godine oduzeo sugrađanin Dubravko Bošnjaković koji se kasnije proslavio učešćem u Camel Trophy teamu.
Buzećani dalje nižu uspjehe. Žarko Bauman i Dubravko Bošnjaković 1987. godine, Branko Bašić 1989., 1990. i 1992. godine, te 1999. godine Silvano Vivoda u klasi N1 i Valter Nežić sin Zvjezdana Nežića za Nagradu «Autocolora» u konkurenciji Škoda Felicija.
Branko Bašić je sportaš godine Grada Buzeta na njegovom prvom proglašenju 1983. godine, a 2000. godine ista čast pripada Valteru Nežiću.
Buzećan Vilijam Prodan odlazi daleko. Osim vrhunskih nacionalnih rezultata, pojavljuje se 2021. godine na Rally Monte Carlo! Najprestižnijem svjetskom rally natjecanju. Pomeo je svu svoju konkurenciju, i nalazi se u samom vrhu kraljice auto sporta u Hrvata. Svoj rujanski Buzet nikada ne propušta.
40 godina buzetske utrke!
U listopadu 1981. godine, otvorila se tema o auto utrci, sportskoj priredbi koja zahtjeva ozbiljan organizacijski pristup.
Na sastanku su prisustvovali predsjednik AMD-a Buzet Ivan Prodan, članovi predsjedništva Branko Bašić, Miljenko Nikolić i danas pokojni Mario Poropat Furt, te članovi sportske komisije pokojni Žarko Bauman, Željko Hren i Damir Rupena. Na tom sastanku je odlučeno da se Buzet prijavi za službenu konkurenciju državnog prvenstva.
5. rujna 1982. godine vožena je prva buzetska utrka na stazi dugačkoj 4.209 metara od Mosta do Svih Svetih!
Prijavilo se 105 vozača u četiri klase natjecatelja, što je bila jedna od impozantnijih brojki ondašnjeg prvenstva. Auto moto savez Jugoslavije je visoko ocjenio organizaciju prve utrke.
Vrlo kritična ekonomsko financijska situacija gotovo je odgodila sedmo izdanje «Buzetskih dana» 1988. godine.
1990. godine su stazom od Mosta do Svih Svetih priređene dvije utrke. Uz redovnu rujansku priređen je i Alpe Dunav Kup u svibnju koji je okupio europsku automobilističku elitu
Rat u Hrvatskoj zaprijetio je 1991 godine, ali uz skromniju organizaciju tih godina održala tradicija buzetske auto utrke.
U demokratskoj Hrvatskoj, Buzetska je utrka najposjećenija i najorganiziranija u zemlji, pa je logično bilo prijaviti kandidaturu za brdsko prvenstvo «Starog kontinenta». 2000. godine staza po prvi puta mijenja svoju dužinu i nadodan je produžetak do sela Peničići, kako bi dobila potrebnu Europsku dužinu od 5001 metar.
Prvi rekorder buzetske staze je bio Slovenac Silvan Lulik vozeći Opel Kadet, koji je prosječnom brzinom od 85,360 kilometara na sat, 4209 metara dugačku stazu prošao za 2.57,51 minutu.
Buzetski tron najbržega 1984. preuzima Stojan Pirjevec član Donit Olimpije u automobilu Fiat 131 Abarth.
1985 godine Austrijanac Ernest Prieger sa Lanciom Stratos postavlja vrijeme 2.40,00.
1998. Jozef Zajelsnik svojom formulom 2 “spušta” vrijeme apsolutnog rekorda na 2.18,02, da bi godinu kasnije izvozio stazu u vremenu 2.12,47.
Godine 2000. staza se produžuje na 5001 metar radi Europskih standarda.
2003. godine Talijan Denny Zardo do cilja dolazi za samo 2.15,338, što ga sve do 2011. godine svrstava među rekordere Buzetski dana.
2011. godine, Simone Faggioli juri 2.12,209 a godinu dana kasnije Faggioli ponovno dolazi na buzetsko brdo gdje do cilja dolazi sa vremenom 2.11.858.
Buzetska utrka je Sinjska Alka, Istarski Prstenac, Maraton lađa. Svetinja.
Od 17. rujna do 19. rujna 2021. u Buzetu se priređuje 40-ta brdska utrka.
Nju ne može “poharati” ništa. Ni ekonomija, ni rat, ni kiša, ni Covid. Ona je jednostavno iznad svih. Ona je Buzetska, Istarska, Hrvatska, Europska.
Redakcija IstraGram.hr
R.M.
