Slavni i „veli“ Vološćan, poznati hrvatski znanstvenik rođen u Voloskom kod Opatije 1857. godine. Proživio je skoro 80 godina i umro u Zagrebu 1936. godine. Interpretacijski centar u prostoru veličine devedesetak kvadrata u prizemlju zgrade Doma Liburnija na adresi Andrije Stangera 48 u Voloskom, danas nosi to slavno ime dr. Andrije Mohorovičića.
Predstavlja se životna priča o dr. Andriji Mohorovičiću. Riječ je o prvoj fazi projekta uređenja Interpretacijskog centra, koji je završen nakon nešto više od pola godine rada, i u kojega je uloženo skoro milijun kuna a u planu je još otprilike toliko sredstvima Ministarstva turizma RH. Grad Opatija uredio je i opremio Centar, a građevinski radovi su financirani iz programa prekogranične suradnje Interreg Slovenija-Hrvatska.
Dizajner Damir Gamulin i arhitekt Antun Sevšek u suradnji s profesoricom Odjela za fiziku Sveučilišta u Rijeci, Rajkom Jurdana Šepić i umjetnicom iz Voloskog Darijom Žmak Kunić riješavaju interijer, arhitektonske i dizajnerske izazove.
Izlošci pokazuju životni put i glavna ostvarenja Andrije Mohorovičića. To je grafička i dizajnerska izložba, na koju će se nadovezati prostor koji je namijenjen interaktivnom radu s turistima ali i učenicima, studentima. U daljnjem planu je postavljanje tri tematske cjeline koje su povezane s glavnim točkama znanstvenog Mohorovičićevog rada. Meteorologija u dva polja, jedna posvećena vremenu i ona najznačajnija koja će obrađivati njegovo najveće otkriće, Mohorovičićev diskontinuitet. U Moho centru se nalazi interaktivni izložak koji prikazuje magnitudu potresa. Najveći doprinos znanosti Mohorovičić je ostvario otkrićem diskontinuiteta u Zemljinoj kori. Vrlo temeljitim proučavanjem pokupskoga potresa od 8. listopada 1909. god. 39 km jugoistočno od Zagreba, Mohorovičić je utvrdio da se na određenoj dubini Zemlje skokovito mijenja brzina širenja potresnoga vala. Mnogobrojna kasnija istraživanja povrdila su opstojnost granične plohe (plohe diskontinuiteta brzine) najgornjega dijela Zemlje i u drugim područjima našeg planeta, pa je ta ploha u njegovu čast nazvana Mohorovičićev diskontinuitet, ili kraće Moho. Pokazalo se da debljina Zemljine kore, odnosno dubina Mohorovičićeva diskontinuiteta, nije svuda jednaka te da varira od mjesta do mjesta. Podno planinskih lanaca doseže dubinu i do 70 km, a podno dubokih oceana nalazi se na dubini od samo 5 km. U prosjeku se nalazi 33 km ispod površine Zemlje.romjenama u sastavu Zemljine kore na dubini od 54 km, na mjestu mjerenja u Pokupskom.
Po njemu je nazvan jedan krater na Mjesecu, i to na strani nevidljivoj sa Zemlje, a njegovo ime nosi i Geofizički zavod Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta u Zagrebu.
Veli Vološćan.
