Poštujte naše zakone!
Članak 20. Zakona o vodama NN 66/19, 84/21 koji je na snazi od 31.07.2021. kaže:
(1) Svatko, pod jednakim uvjetima, može koristiti javno vodno dobro za odmor i rekreaciju, na način i u opsegu kojeodređuje predstavničko tijelo jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, uz prethodnu suglasnost Hrvatskih voda.
(Čitaj: gradsko vijeće mora samo pitati Zagreb, Hrvatske vode i može urediti korištenje na svojem području ako želi)
(2) Pri korištenju javnog vodnog dobra iz stavka 1. ovoga članka ne smije se ugroziti njegovo korištenje za namjene iz članka 10. ovoga Zakona i za druga korištenja u skladu s ovim Zakonom, a osobito se mora osigurati zaštita obala, korita vodotoka i drugih voda, uključujući vodne građevine na njima.
(Čitaj: ako se šetamo, hodamo uz korito vodnog dobra, to je područje u domeni odluke gradskog vijeća koje mora imati prethodnu suglasnost Hrvatskih voda za namjeru korištenja prostora za odmor i rekreaciju)
Odluka gradskog vijeća uz suglasnost Hrvatskih voda mora poštovati Članak 10. gdje Vodno dobro služi održavanju i poboljšanju vodnog režima, a osobito je namijenjeno za:
1. građenje i održavanje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za osnovnu melioracijsku odvodnju
2. održavanje korita i obala vodotoka, te održavanje i uređenje inundacijskog područja
3. građenje i održavanje građevina za unutarnju plovidbu
4. provedbu obrane od poplava i
5. korištenje i zaštitu izvorišta voda iz članka 9. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona.
(Čitaj: Ukoliko se ne ugrožava funkcija, održavanje, uređenje i čišćenje vodnih korita, gradsko vijeće uz suglasnost Hrvatskih voda, može urediti kretanje posjetitelja za odmor i rekreaciju neposredno uz vodno dobro)
I što sada?
Dok se istarski Outdoor turizam nije počeo razvijati, neki vlasnici nisu ni znali da su vlasnici (na stazi ili putu). Nije bilo im važno.
Vlasnici zemljišta, neposredno uz vodno dobro, osim što su to na papiru, ne koriste ili nikada u povijesti nisu upotrebljavali predmetne parcele. Ponavljamo da se ne bi krivo razumjeli, neposredno uz vodno dobro. To su u pravilu neplodne površine i često nepristupačne. Te i takve privatne parcele, neposredno uz vodno dobro, su zadnjih godina predmet javnih rasprava, prijepora pa i svađa pojavom i razvojem outdoor turizma gdje unutrašnja Istra doživljava pravi istinski “boom”.
Danas je tema pazinski “Zarečki krov”, sutra će biti buzetska “Staza 7 slapova”, prekosutra Ćićarija kada se razriješe “komunele”
Kako javno zaštiti i osigurati korištenje i posjete području pazinskog Potoka, a prije svega njegovog najatraktivnijeg dijela Zarečkog krova?
Kako dozvoliti outdoor biznis, a ne zanemariti interese i prava gospodarenja svojom imovinom koju imaju mještani i vlasnici zemljišta u blizini toga područja?
Svjedoci smo ovih dana gdje su neki od vlasnika zemljišta oko Zarečkog krova znakovima upozorenja i fizičkim preprekama onemogućili pristup i prolaz kroz svoje parcele.
Zarečki krov i jezero tijekom proljeća i ljeta posjećuje sve više turista. Posjetitelji dolaze i parkiraju na privatnim parcelama, provode na tom prostoru dane i noći, a vlasnici zemljišta osim nereda, buke, fekalija i smeća koje ostavljaju za sobom od toga ništa nemaju. Radi se većinom o zbunjenom lokalnom stanovništvu, poljoprivrednicima kojima se u pristupu tim lokacijama radi šteta..
Pazinska gradonačelnica i njezini suradnici su prozvani da izrađuju planove za Potok i Zarečki krov kojeg vide na drugačiji način nego lokalni mještani.
Na društvenim mrežama smo pronašli mnoštvo komentara od kojih izdvajamo:
Zoran Blašković:
Pozdrav. Nikakve žice ni problema za prolaz divljih životinja NEMA. Ja san postavi kamenu prepreku zbog skoro svakodnevih organiziranih prolazaka motorista,đipova i gvadova. Nazalost ni to ne pomore jer sa kroserima skoče preko tega i nastavljaju svoj put dalje.rt kamenjak,park prirode isto je omeđen sa bobuljima da se ograniči prolaz motornim vozilima. Jos bi samo napomeni da se organiziraju utrke,vaterpolo turnir i još manifestacija i koriste privatna zemljista bez da se nas vlasnike niš ne pita. Takvom ponašanju polako dolazi kraj.
Olga Petrović:
Imaju pravo ograditi sto je njihovo i zabraniti pristup.
Roberto Roby Bike Selar:
Ogradite sve svoje, vidimo na rijavcu kako su bijeli put nekad traktorski i požarni sad proširili tako da pola puta je na particeli od moje punice nikad niko nije pitao, samo uzimlju a mi ćemo uskoro ogradit pa možda nas neko nešto i pita nakon toga, tamo je promet sad ko na ipsilonu…
Vedran Grzetic:
Zarcani su hodoli po vodu tuda..peljalu stioku pit..isli u skolu na noge tin puten..a sad in se brani da dojdu so vode…sramota ki to dela taj ni zarcan niti tu rojen
Na redu je istarska lokalna politika
Javno vodno dobro, što je obala i neposredni prostor uz korita potoka i rijeka, njegovu namjenu za odmor i rekreaciju, uređuje predstavničko tijelo lokalne uprave a to su gradska i općinska vijeća uz prethodnu suglasnost Hrvatskih voda. Tu su vlasnike privatnih parcela ukoliko su u zahvatu vodnog dobra ne mora ništa pitati. Njihov prostor djelovanja kako bi regulirali svoja vlasnička prava je u bližoj i široj okolini vodnog dobra, parkirnom pristupu i slično. Važno je naglasiti da se pristupni put vodnom koritu ne može zabraniti, ali se šteta, ukoliko nastane na tome putu, u stvarnom iznosu mora refondirati vlasniku.
Sve je jasno!
Sada je na redu je istarska lokalna politika. Građani su izabrali. Uskoro je godina dana od “istarskog proljeća 2021”.
D.D.
