U Istri živi manje od 5% ukupnog stanovništva Hrvatske.Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, u Istarskoj županiji živi ukupno 208.055 stanovnika što je 4, 85% ukupnog stanovništva Hrvatske. Muškaraca ima 101.162 a žena 106.893. Starost je od 50 – 54 godine što znači da je u ukupnom broju stanovnika mlađih od 25 godina 25%, a starijih od 65 godina 18%. Hrvata ima 68,33%, zatim sa 6,08% slijede Talijani i Srbi sa 3,46%. Većina stanovnika živi u gradovima Istarske županije (69,2%), dok samo 30.9% stanovnika živi u općinama.
U Istri prevladava sredozemna klima, no prema unutrašnjosti, klima iz sredozemne prelazi u kontinentalnu što Istru u rodu poljoprivrednih proizvoda čini iznimno raznovrsnom i bogatom. Pa se zato često u medijima uspoređuje sa popularnom talijanskom Toscanom.
Istarski poluotok obuhvaća površinu od 3.476 km2 koje dijele svojim najvećim Hrvatska, pa Slovenija i Italija.
Reljef Istre se dijeli u četiri osnovne cjeline a to je najveće i najniže priobalno područje Porečko – pulske ploče, središnji brdski dio unutrašnje Istre i najviši, što je područje pretplaninskog i planinskog masiva Ćićarije i Učke te na kraju područje polja i dolina (Čepićko i Krapanjsko polje).
Istra je zelena! Što znači da Istarski poluotok obiluje bogatom vegetacijom. Šume pokrivaju čak trećinu površine. Važni dijelovi flore i faune su Nacionalni park Brijuni, zatim šest zaštićenih dijelova prirode u koje spadaju Park prirode Planinski masiv Učka, posebni rezervati Motovunska šuma i šuma Kontija, morski rezervat Limski kanal i uvala Kuje.
Istra ima i šest park šuma a to su Zlatni rt, Šijana Škaraba, Busoler, Kašteja i Soline. Istra ima devet zaštićenih dijelova krajolika kao i paleontološki rezervat Datule u Barbarigi.
Razvijaju se svi tipovi prometa. Od zračnog gdje Istra ima nekoliko letjelišta,
malih aerodroma do glavnog, Zračne luke Pula.
Za cestovni promet vrlo je važan Istarski ipsilon. On ima dvije dionice, a to su autocesta A8 od Kanfanara do Matulja te autocesta A9 od Umaga do Pule. Prva je duga 65 km, a druga dionica 77 km.
Istra ima 153 km pruga koje još nisu povezane sa željezničkom mrežom u Republici Hrvatskoj.
Sedam pomorskih luka čine morski promet Istarske Županije. Iako pomorski promet na ovome području još uvijek nije dovoljno razvijen, Istra se uspjela povezati s otokom Cresom, sjevernom Dalmacijom i Italijom. Plovidbene rute najčešće se mogu koristiti samo tijekom turističke sezone.
Zašto turisti dolaze u Istru?
=21 milijun turista zbog sunca, mora i mediteranske klime.
=1 milijun i pol na kratki odmor.
=700.000 zbog sporta, pokreta, dinamike i aktivnosti.
=500.000 zbog razgledavanja kulturnih znamenitosti.
=400.000 zbog “meeting” razloga, kongresa te ostalih team bilding i biznis obveza, sastanaka.
=350.000 u Istru dolaze zbog Event industrije i raznih događanja.
=300.000 zbog vina i gastronomije.
=250.000 na preporuku liječnika, zbog zdravlja i wellnessa.
Istra ima preko 270.000 kreveta, gdje na hotele otpada skoro 30.000 kreveta.
Istra ima u godini, otprilike prosječno 4 milijuna dolazaka turista i skoro 30 milijuna noćenja!
Razvijena prometna infrastruktura Istre, pozitivan imidž, blizina emitivnih tržišta nudi sigurnost svojim gostima.
Selektivni turizam, novi turistički proizvodi, promocije, produljenja turističke sezone, spajanja turističkih cjelina, klastera, Istru danas izdvajaju od nacionalnog prosjeka.
To je odgovor naslova ovoga teksta: “Lipo je u Istri biti i živiti, samo neka nan dura…”
R.M.
